Pitanja i odgovori

Šta je javno-privatno partnerstvo?

Definicija javno-privatnog partnerstva (JPP)

Model JPP-a se u posljednje dvije decenije razvio u opći pojam koji predstavlja specifičan dinamičan odnos između jednog ili više javnih organa sa jednim ili više privatnih subjekata u cilju dobrobiti društva. Ova interakcija između javnih i privatnih strana može se izgraditi da funkcioniše pod određenim ekonomskim i zakonskim pravilima djelovanja, što je široko prihvaćeno za formiranje u određeni model JPP-a.

Generalno, javni organi mogu usvojiti ovaj koncept za rad na projektima od velikog javnog interesa i njihovom provođenju, čime se otvara put privatnim poduzećima da daju javna dobra/usluge. Nadalje, koncept JPP-a se zasniva na razumijevanju da će postojati određeni stepen raspodjele rizika među partnerima u JPP-u s ciljem da se iskoriste budžetska sredstava na efikasniji način.

Kakva je zakonska regulativa u BiH koja tretira oblast Javno-privatno partnerstvo u BIH?

Propise o JPP imaju svi kantoni i Republika Srpska

Bosna i Hercegovina je započela proces zakonske regulacije JPP-a, ali obzirom na ustavnu strukturu države, mnoge nadležnosti za javne usluge, izgradnju i investicije su na nižim nivoima vlasti. Državni nivo još uvijek nema okvirni zakon, u Federaciji BiH svi kantoni imaju zakone, kao i Republika Srpska. Brčko distrikt BiH takođe ima Zakon o javno-privatnom partnerstvu  koji je usvojen 2010. godine.

U Evropi, također, postoji trend prema regulisanju i JPP-a, pored regulisanja oblasti koncesija.

Generalno, sve do 2004–2005 većina zemalja je regulisala koncesije svojim državnim zakonima, dok su JPP predstavljala stvar pravne politike i strukturisanja u skladu sa postojećim pravilima zakona o obligacijama ili sličnog, za razliku od regulisanja ovog pitanja u samo jednom zakonu.

Prema tome, doslovce nije bilo definicije JPP-a ni na državnom, ni na međunarodnom nivou.

To se promijenilo, te smo svjedoci novog trenda u kojem države prave poseban zakon o JPP-u ili zakone koji, između ostalog, uključuju koncesije kao jednu vrstu JPP-a.

Dok mnoge države imaju zakon o koncesijama koji ne reguliše druge oblike JPP-a, trenutno postoji i nekoliko država koje imaju specifičan zakon o JPP-u koji ponekad uključuje i koncesije.

Neke od tih zemalja uvele su oba zakona, i zakon o JPP-u i zakon o koncesijama, i stoga je važno da se tačno definiše djelokrug svakog zakona, te koji su aranžmani obuhvaćeni kojim zakonom.

Projekt "Javno-privatno partnerstvo u BIH" ima za cilj da uredi zakonski okvir i predloži najbolja zakonska rješenja

Da li je Evropa najbolje tržište za projekte JPP-a?

Za samo godinu dana u Evropi projekti  JPP-a u vrijednosti od 15,6 milijardi eura

Javno-privatno partnerstvo se već decenijama realizira u evropskom zemljama, a regulatorni i institucionalni okviri su prilagođeni zahtjevima i potrebama različitih zemalja.

Prema podacima Evropskog ekspertskog centra za javno-privatno partnerstvo (EPEC), 2015. godine ukupna vrijednost zaključenih ugovora o JPP-u iznosila je 15,6 mrd. EUR, što je 17% manje nego u 2014. godini (18,7 mrd. EUR).

U 2015. godini je zaključeno 49 ugovora o JPP-u, što je manje u poređenju sa 82 transakcije u 2014. godini. Ali, prosječna vrijednost ugovorenih projekata JPP-a povećana je na 319 mil. EUR, u odnosu na 229 mil. EUR u 2014. godini.

Najveći projekti JPP-a ugovoreni su u Turskoj (Istanbulski aerodrom 6 mrd. EUR; zdravstveni kompleks Etlik-Ankara 1.1 mrd. EUR i zdravstveni centar/kampus Bilkent 1.1 mrd. EUR), zatim  u Francuskoj – luke Calais i Boulogne-sur-Mer u vrijednosti od 863 mil. EUR te u Holandiji  brodska prevodnica Ijmuiden u vrijednosti od 508 mil. EUR.

Više od  85% ugovorenih projekata JPP-a je na principu „Vlada plaća“, najčešće zasnovano na plaćanju dostupnosti, odnosno vlada plaća privatnom partneru za pruženu javnu uslugu. Turska je bila po vrijednosti najveće tržište za JPP u 2015. godini s ukupnom vrijednošću investicija od 9,2 mrd. EUR i drugo najveće tržište po broju sklopljenih poslova sa 7 zaključenih ugovora.

Velika Britanija je ostala najaktivnije tržište za JPP po broju projekata kojih je u 2015. godini bilo 15. Velika Britanija je i drugo najveće tržište po vrijednosti u 2015. sa projektima ukupne vrijednosti od 2,4 mrd. eura.

Francuska je treće tržište u Evropi sa investicijama u JPP od 1,2 milijarde eura.

Na listi ugovorenih poslova JPP-a poslije Velike Britanije i Turske slijede Njemačka i Francuska sa po 5 zaključenih ugovora te Holandija sa 4 zaključena ugovora o JPP-u. 10 zemalja je ugovorilo najmanje 2 projekta JPP-a (u poređenju s 11 zemalja u 2014.), a 12 zemalja je zaključilo po jedan ugovor o JPP-u (u poređenju s 13 zemalja u 2014.) Treba konstatirati da je Finska prvi put nakon 2011. sklopila jedan projekt JPP-a.

Jedan od pozitivnih primjera uspješnih projekata JPP-a?

Turska realizira gigantski projekt zdravstvene zaštite kroz javno-privatno partnerstvo

Glavni projekt u programu za razvoj bolnica u Turskoj, Bilkent Integrated Healthcare Campus koji vrijedi 1,37 mrd. USD, zauzeće više od 1,2 mil. kvadratnih metara na periferiji Ankare, a biće realiziran po sistemu JPP-a.

Bilkent je treći najveći zdravstveni dogovor u oblasti JPP-a u Turskoj, koji prati slične programe u Adani i Mersinu, oba potpisana u decembru 2014. godine.

Dugoročno finansiranje u ukupnom iznosu od 1 mrd. USD (890 milijardi EUR) snosiće Siemens Financial Services, austrijska UniCredit banka i turske banke kako bi izgradili i opremili kampus, te upravljali njime 25 godina. Doprinosom od strane DIA Holding ukupna vrijednost projekta će iznositi 1,37 mrd. USD.

Združivanjem 30 novih zdravstvenih kampusa, misli se da će to biti najveće zdravstveno JPP u svijetu, najveći svjetski projekt bolnice sa ulaganjem koje kreće od nule, najveći svjetski „grinfild“ projekt bolnice (eng. „greenfield“ – projekt u kojem se počinje posve od početka) u svijetu, te jedan od najvećih zdravstvenih JPP-a u Evropi.

Koristeći svoj položaj koji predstavlja globalnu tačku susreta Istoka i Zapada, Turska teži ka tome da kapitalizira na procvatu zdravstvenog turizma. Od 40 mil. ljudi koji su posjetili državu u 2014. godini, otprilike pola miliona je doputovalo da bi se podvrgnuli raznim operativnim zahvatima, od transplantacije kose, preko liposukcije do liječenja raka.

Taj broj od pola miliona predstavlja povećanje posjeta te vrste za 75% više nego prethodne godine. Prihod od zdravstvenog turizma dostigao je skoro milijardu američkih dolara prošle godine.

Sa preko 100 operativnih sala i 3.800 bolničkih kreveta, za Bilkent se očekuje da će moći tretirati oko 35.000 pacijenata dnevno i uposliti približno 8.000 ljudi.